U Velikoj vijećnici Grada Zadra danas je, u organizaciji UO za graditeljstvo i zaštitu okoliša Grada Zadra i članice Poglavarstva Nives Kozulić, održan seminar pod nazivom zasad, koji je svojevrsni programski paket grupe arhitektonskih studija čiji je cilj inicirati razvoj grada putem projekata koje je moguće pokrenuti odmah. Riječ je o aspektu sad u kratici načinjenoj od programskog gesla zadar-sad, u sklopu kojega su komponente pomoću kojih se generira budući urbani razvoj.
Zasad programi imaju dvije vrste studijskih projekata iz područja koja sadrže najveće potencijale za razvoj grada- sociologije i kulture, a pripadaju kategoriji «prethodnih studija» kao skupini istraživanja koja prethode izradi novog GUP-a, planiranoj do kraja ove godine.

U Velikoj vijećnici Grada Zadra danas je, u organizaciji UO za graditeljstvo i zaštitu okoliša Grada Zadra i članice Poglavarstva Nives Kozulić, održan seminar pod nazivom zasad, koji je svojevrsni programski paket grupe arhitektonskih studija čiji je cilj inicirati razvoj grada putem projekata koje je moguće pokrenuti odmah. Riječ je o aspektu sad u kratici načinjenoj od programskog gesla zadar-sad, u sklopu kojega su komponente pomoću kojih se generira budući urbani razvoj.
Zasad programi imaju dvije vrste studijskih projekata iz područja koja sadrže najveće potencijale za razvoj grada- sociologije i kulture, a pripadaju kategoriji «prethodnih studija» kao skupini istraživanja koja prethode izradi novog GUP-a, planiranoj do kraja ove godine.

Brojne studije prezentirane danas u Gradskoj vijećnici trebale bi pomoći planerima da preciznije i potpunije definiraju osnovne parametre urbanističkog plana.

Tako je dr.sc. Ognjen Čaldarović prezentirao sociološku studiju Zadra u kojoj je primjenom različitih tehnika istraživanja stvorena cjelokupna slika o stupnju zadovoljstva različitih segmenata stanovništva postojećim gradom te poželjnim oblicima njegovog razvoja u budućnosti, a posebno su razmotreni aspekti prednosti i manjkavosti grada, odnos prema rivi i poluotoku, odnos prema Zadru kao sveučilišnom gradu, odnos prema turizmu te utjecaju kapitala.

Studija koja ukazuje na mogućnost uporabe danas neiskorištenih gradskih lokacija s ciljem brzog, ravnomjernog i održivog razvoja grada, čiji je osnovni dio mapa s 58 lokacija u gradu s bazom podataka o vlasništvu, namjeni, površini, djelo je platforme 9.81 pod nazivom hitro.zd, dok je arhitekt Niko Bašić prezentirao studiju litorale grada Zadra koja u obalnom području, nasuprot nametnutom procesu fragmentiranja grada, zahtjeva, kako prostorne, tako i sadržajne organičke cjeline.

De architekten cie predstavio je «igru simbioze» koja svoju pozornost usmjerava na sadržaj Sveučilišta u Zadru u potrazi za novim modelima i brandovima svog razvoja, te određuje prostornu organizaciju novog kampusa.

Vladimir Mattioni svoju je prezentaciju usmjerio na natječajni program, odnosno urbanističko-arhitektonski natječaj gradskog predjela Ravnice kojim se želi potaknuti rekvalifikacija tog područja, što je moguće postići, kako je istaknuto, ako se dobiju kvalitetni prijedlozi za pretvaranje zone podgrađa u urbanu strukturu s dinamičnim, suvremenim programima.

Studija «Topografija identiteta grada Zadra» autora dr.sc. Feđe Vukića prezentira simboličke potencijale grada kao alata strategijskog komuniciranja posebnosti urbanog proizvoda, te analitički zahvaća u stanje identiteta u neposrednom prostoru, ali i stanje u repetoaru simboličkih vrijednosti vezanih za grad Zadar.

Koje je stanje javnih prostora grada Zadra, kakav je njihov potencijal i kako ga naglasiti te definirati elemente javnih prostora kako bi kvalitetno doprinijeli identitetu grada i odgovorili različitim potrebama njegovog stanovništva, pitanja su koja razrađuje studija «Urbana oprema-komunikacijski element grada», studija Bilić_Muller, dok Dalibor Martinis s intermedijskim projektom «Zadardatarecovery» želi povratiti neke fragmente događaja ili situacija koje su se izgubile u našem sveopćem urbanom «gubitku pamćenja».

Na kraju je predstavljena i studija u pripremi «Nevidljivi prostor» Boška Budisavljevića, čiji je predmet istraživanje stanja zadarske periferije te prijedlozi za njenu rehabilitaciju i podizanje urbanog standarda.