10. obljetnica Europske mreže mjesta mira
10. obljetnica Europske mreže mjesta mira
Više Europa zdravlja, više Europa građana, više Europa mira.

U četvrtak, 28. svibnja 2020. u 17.00 sati prigodnom video-konferencijom predstavnika Europske mreže mjesta mira obilježena je njezina 10. obljetnica.

 

Europska mreža mjesta mira (European Network of Places of Peace) koja okuplja javne i privatne ustanove, institucije, mjesta i gradove u kojima su potpisani mirovni ugovori, osnovana je  u Estremozu u Portugalu, 2010. Godine. Grad Zadar je pozvan da se učlani u Mrežu odmah po njenom osnivanju te je postao punopravni član po Odluci Gradskog vijeća 7. travnja 2011. godine. Već sljedeće godine, na ljeto 2012. bio je domaćin 6. Zasjedanja ENPP-a i otada do danas uključen je u njezine aktivnosti i inicijative, u pripremu prijedloga europskih projekata, kao npr. Ruta mjesta mira (Places of Peace Route) u okviru programa Europske kulturne rute (Europan Cultural Routes).
Grad Zadar ima svog predstavnika u Upravnom odboru udruge (mr. sc. Anita Gržan Martinović) i u Znanstvenom odboru (izv.prof.dr.sc. Ante Bralić, doc. dr. sc. Antun Nekić)

Svake godine prigodnim programom, u suradnji sa Samostanom sv. Frane u Zadru, Sveučilištem u Zadru, O.Š. Zadarski otoci i drugim ustanovama i pojedincima, Grad Zadar obilježava obljetnicu potpisivanja čuvenog Zadarskog mira, potpisanog u Samostanu sv. Frane 18. veljače 1358. godine.

Gradonačelnik je, u svojoj čestitci predsjedniku i članovima ENPP-a između ostalog poručio:
               „ Grad Zadar je član brojnih međunarodnih organizacija i udruga, ali Europska mreža mjesta mira ima posebno mjesto, jer ideja koja nas okuplja u ovoj asocijaciji ima univerzalnu i trajnu vrijednost. Za svoju glavnu misiju postavila je čuvanje i njegovanje mira, promičući uz to poznavanje naših povijesti, kulturne i društvene baštine, tradicija i običaja, ali i prirodnih ljepota, zauzimajući se za bolji život svih nas i naraštaja koji dolaze.
               Pozdravljam proglas koji je Mreža donijela povodom pandemije korona virusa kojim apelira na nas, donositelje političkih odluka, ali i na svakog građanina, kako bismo svojim ponašanjem i djelovanjem doprinijeli očuvanju mira i pronalazili nove načine za poboljšanje životnih okolnosti i osiguravanje svega potrebnog za život u skladu i miru. Čestitam predsjedniku Mreže Eduardu Bassu, svim članovima i prijateljima 10. Obljetnicu i želim nam svima još puno zajedničkih susreta, inicijativa i projekata i da se čim prije vidimo!“

 

VIŠE EUROPA ZDRAVLJA, VIŠE EUROPA GRAĐANA, VIŠE EUROPA MIRA

Epidemija COVIDa-19 proširila se diljem Europe i svijeta, zarazivši milijune ljudi i dosegnuvši stotine tisuća smrtnih slučajeva. Tijekom najtežeg razdoblja pandemije, život se zaustavio u većini europskih zemalja s dubokim ograničenjima kretanja ljudi, zatočenjima kod kuće, trgovačkim i industrijskim aktivnostima i društvenim životom svedenim na povijesna smanjenja.

Jednom riječju, Europa je doživjela (i još uvijek živi) pravi scenarij rata protiv nevidljivog i nepredvidljivog neprijatelja, koji ne bira dob, spol, socijalnu klasu ili zemlju.

Iskustvo Europske mreže mjesta mira i svih mjesta u Europi koja ga čine dokazuje da je većina sukoba i ratova završena potpisivanjem Mirovnih ugovora, koji su u mnogim slučajevima doveli do razdoblja velikih političkih promjena i velikog ekonomskog i socijalnog razvoja tijekom kojeg je mir bio činjenica.

Međutim, rat protiv COVIDa-19 neće se završiti mirovnim ugovorom kakav znamo, i umjesto razvoja, očekivano je prilično dugo razdoblje gospodarske recesije, pa čak i socijalni zastoj.

Iako je istina da je reakcija na pandemiju u mnogim europskim zemljama bila brza i kompetentna, a odgovarajuće javne zdravstvene službe uspjele su zaustaviti njen rast i umanjiti broj zaraženih i smrtnih slučajeva, u drugim, kao što su Velika Britanija, Francuska, Italija i Španjolske (4 od 6 najvećih europskih gospodarstava) odgovor nije bio učinkovit, a broj zaraženih i smrtnih žrtava otkrio je neočekivane slabosti u njihovom zdravstvenom sustavu i sustavu civilne zaštite, što čak ni solidarnost koju su pokazale druge opremljenije zemlje nije uspjela sakriti.

S druge strane, važno je istaknuti uzornu ulogu ogromne većine europskih građana, materijaliziranu u brojnim izrazima solidarnosti i dobrosusjedstva, u popularnim mobilizacijama za međusobnu pomoć i u disciplini njihovog ponašanja, uloge koja je bila (i postaje) jedan od bitnih čimbenika u borbi protiv pandemije i njezinih neposrednih ekonomskih i društvenih učinaka.

Europska mreža mjesta mira, koja uključuje javne i privatne organizacije koje predstavljaju različite lokacije u Europi na kojima su potpisani mirovni ugovori, od Portugala do Rumunjske i koja je nositelj iskustva i povijesnog sjećanja na ta mjesta, smatra ovo prilikom za jačanje solidarnosti među svim europskim zemljama, razmjenu iskustava i uzajamnog poznavanja svih njezinih naroda s ciljem reagiranja na želje Europljana za jednom Europom građana i Europom mira.

Stoga, kako nacionalne vlade, tako i europske institucije moraju raditi na provedbi konkretnih mjera koje doprinose postizanju ovog cilja, odnosno u području javnog zdravstva, kroz generalizirano i pravično povećanje nacionalnih i europskih zdravstvenih proračuna, jačajući usluge univerzalnog i besplatnog nacionalnog zdravstva, ne dovodeći u pitanje komplementarnu privatnu inicijativu, generalizirani i pravični porast broja kreveta na raspolaganju u bolnicama, kao i europsku proizvodnju medicinske, dijagnostičke i liječničke opreme te potpore istraživačkom znanstvenom pristupu prevenciji i liječenju epidemije i kroničnih bolesti;

U području obrazovanja, kroz uvođenje obrazovnih sadržaja o ovoj i drugim pandemijama, o učincima drugih ratova, ali i o učincima i posljedicama mirovnih ugovora, trebaju raditi na obrazovnim sadržajima koji promiču solidarnost, međusobnu pomoć i kulturu mira u svim stupnjevima obrazovanja i uz odgovarajuće prilagodbe prema dobnoj razini;

Na ekonomskom i socijalnom polju, promovirati zapošljavanje i jamčenje dohotka, poticanjem poduzeća na proizvodnju gotovih europskih proizvoda, posebno u vitalnim sektorima kao što su zdravstvo, komunikacije i tehnologija, proširivanjem ili pokretanjem europskih programa u područjima obrazovanja i kulture i konačno, promicanje europskog kulturnog turizma s ciljem kulturne razmjene i boljeg poznavanja među europskim narodima.

Sve krize i ratovi imali su strašan utjecaj na ljude koji su ih proživjeli, ali su otvorili i mogućnosti za politički, gospodarski i socijalni razvoj i, prema tome, Europa mora povećati mogućnosti koje ova pandemija ipak otvara.

 24. travnja 2020. godine

Članovi Europske mreže mjesta mira (na videokonferenciji)