- Otvorena prva ELEN punionica u vozila na električni pogon u Zadru
- Odluka kojom se utvrđuje da nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš za izradu UPU Dragočaj, Petrčane
- Potpisan ugovor o izradi idejnog rješenja i studije utjecaja na okoliš za novu obilaznicu na Bilom Brigu
- JAVNA RASPRAVA o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš Prometnog masterplana funkcionalne regije Sjeverna Dalmacija
- Informacija o pokretanju postupka strateške procjene i izradi strateške studije
Riječ je o metodi kakva je i u prijedlogu Nacionalne strategije zbrinjavanja otpada koja će se uskoro naći na izglasavanju u Hrvatskom saboru, a koju je Grad Zadar usvojio još 2003.godine.
Prilikom obilaska MBO postrojenja u Grazu, kojim upravlja tvrtka AEVG prakticki u cijelosti u vlasništvu Grada Graza, predstavnici Grada Zadra predvođeni zamjenikom gradonačelnika dr. Draženom Grgurovićem, te članovima Poglavarstva Kristijanom Magašom i Nives Kozulić, zajedno s predstavnicima Grada Benkovca, Županije i medija, mogli su se uvjeriti o funkcioniranju ove najsuvremenije metode zbrinjavanja otpada bez ikakvih negativnih posljedica na okoliš i okolno stanovništvo.
AEVG zbrinjava otpad čitavog Graza s oko 240 tisuća stanovnika, odnosno 105 tisuća kućanstava te oko 12 tisuća industrijskih pogona. Riječ je obradi oko 135 tisuća tona otpada godišnje, a proces obrade obuhvaća prikupljanje uz primarnu selekciju, reciklažu i deponiranje i to u sabirnom centru s pogonom za mehaničku obradu smještenom u samom centru Graza, nedaleko kojega je, na svega 30-tak metara udaljenosti, smješten i gradski hotel.
Nakon mehaničke obrade i reciklaže, otpad se odvozi u 30-tak km udaljeno MBO postrojenje, izgrađeno u srcu netaknute prirode, s deponijem u samoj blizini na koju od ukupno 135 tisuća tona otpada godišnje stigne nakon prerade oko 17 tisuća tona razmrvljenog, stisnutog te biološki prerađenog otpada godišnje. Tako obrađen otpad sanira se i prekrije zemljom te se na njemu sade stabla. Nazočne delegacije na licu su se mjesta tako mogle uvjeriti da na mjestu sanitarne deponija raste gusta šuma.
Kako je pojasnio nazočnim predstavnicima Tibor
Voros, zadužen za međunarodne projekte
tvrtke AEVG, građanima Graza na raspolaganju su
eko-otoci za selektivno odlaganje papira, stakla,
plastike, metala i biološkog otpada, a gradske
su vlasti godinama educirale stanovništvo o načinu
zbrinjavanja otpada i potrebi selektiranja.
Selektiranje otpada danas je pak praksa čitavog
stanovništva Graza.
Način zbrinjavanja otpada kojeg je odlučio primijeniti Grad Zadar ne zahtjeva, međutim, nužno selektiranje otpada od strane stanovništva, već će se primarna selekcija otpada, prema ugovoru s koncesionarom, vršiti u samom budućem MBO postrojenju.
Zaključak posjetitelja ovog postrojenja u Grazu jest kako u procesu zbrinjavanja otpada kakav je primijenio Graz, a zadarski bi trebao biti još suvremeniji, nema nikakvih negativnih utjecaja na okoliš, niti na kakvoću zraka. Vrlo je značajno, pritom, da se izvan samog postrojenja, kako u centru Graza, tako i 30-tak kilometara udaljenoj deponiji, ne osjećaju nikakvi neugodni mirisi.
