Shutterstock/Gradonačelnik.hr
Shutterstock/Gradonačelnik.hr
U Hrvatskoj je lani rođeno 32.479 djece, 410 više nego 2024. godine, od toga 23.242 na područjima gradova.

Hrvatska se s prirodnim padom stanovništva suočava već godinama. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je od 2016. do 2025. svake godine bilo više umrlih nego živorođenih. U 2025. ipak je živorođeno 32.479 djece, 410 više nego godinu prije pa je nakon tri uzastopne godine pada ponovno zabilježen rast. Smanjen je i broj umrlih, zbog čega je prirodni pad ublažen s 19.011 stanovnika u 2024. na 17.528 u 2025. Iako je rezultat povoljniji, sve županije i dalje su imale negativan prirodni prirast.

Na temelju podataka za svih 128 hrvatskih gradova, portal Gradonačelnik.hr, izdvojiio je deset vodećih u nekoliko kategorija povezanih s brojem rođenih i prirodnim prirastom. Od ukupnog broja živorođene djece tijekom 2025., njih 23.242 rođeno je na područjima gradova. Godinu prije na gradskim je područjima živorođeno 23.131 dijete, pa je njihov broj povećan za 111. U usporedbi s 2024., broj rođenih povećan je u 61 gradu, u osam je ostao jednak, dok je u 59 gradova smanjen. Rast na razini svih gradskih područja proizlazi iz rezultata Zagreba, u kojemu je živorođeno 7.036 djece, 174 više nego godinu prije. Kada se metropola izostavi, u preostalih 127 gradova živorođeno je ukupno 63 djece manje nego 2024. godine.

Prema ukupnom broju rođenih, nakon izdvajanja Zagreba, prvo mjesto pripada Splitu s 1.265 djece. Slijede Osijek sa 774, Zadar sa 662, Velika Gorica sa 643 i Rijeka sa 628. U Slavonskom Brodu rođeno je 421 dijete, u Kaštelima 372, Dubrovniku 366, Karlovcu 355, a deset vodećih zatvara Pula s 352 rođena djeteta. Ukupno 44 grada mogu se pohvaliti s više od 100 rođene djece tijekom prošle godine, a njih 21 s više od 200. Svi gradovi u ovoj kategoriji pripadaju skupini velikih gradova, što je očekivano s obzirom na to da je riječ o apsolutnim, a ne relativnim vrijednostima.

Podaci za 2025. donijeli su, dakle, piše portal Gradonačelnik.hr, prvi rast broja rođenih nakon višegodišnjeg pada i osjetno smanjenje prirodnog minusa, kako na državnoj tako i na gradskoj razini. Ipak, činjenica da je pozitivan prirodni prirast zadržalo tek šest gradova, dok je u ostala 122 umrlo više ljudi nego što ih je rođeno, pokazuje koliko je rano govoriti o promjeni dugoročnog demografskog smjera.  

Cijeli članak na poveznici ispod teksta.