S radom je započela Služba prometnog redarstva Grada Zadra. Broj telefona putem kojeg građani mogu kontaktirati prometne redare i prijaviti uočene nepravilnosti u prometu je 627 – 701 i br. mob. 099 607 3480 svakim radnim danom uključujući i subotu od 7 do 14 sati i od 14 do 21 sat. Služba prometnog redarstva dežurna je i nedjeljom.
01. lipnja 2015.
Radno vrijeme gradske uprave je klizno u vremenu od 7 do 16 sati. Svi gradski upravni odjeli i službe radit će u navedenom razdoblju svakodnevno uz dnevni odmor od 11:30 do 12:00 sati.
22. listopada 2009.
Od 1. listopada 2009. Grad Zadar posluje pod novim matičnim brojem: 2546558; OIB: 09933651854
Obilježavajući Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima odajemo počast svim onima koji su se suprotstavili totalitarnim vladavinama i bili žrtve zločina protiv čovječanstva i masovnih kršenja ljudskih prava. Počast žrtvama i osuda počinitelja zločina, važni su temelji današnje nacionalne slobode i demokracije, višestranačja, ljudskih prava i svih tekovina suverene i slobodne Hrvatske.
Nažalost, građani Zadra u svojoj su prošlosti doživjeli dvostruku diktaturu, komunizam i fašizam. Iskazujući sućut njihovim obiteljima i priznanje njihovim patnjama, čuvamo spomen na mnoge nevine žrtve koji imaju istaknuto mjesto u svijesti cjelokupne javnosti zbog njihove hrabrosti, vjernosti idealima, predanosti i odlučnosti u borbi protiv svih totalitarnih i autoritarnih režima.
Čuvajmo Hrvatsku kakvu smo je svi zajedno stvorili da nam se prošlost i zavade ne ponove.
Gradonačelnik Grada Zadra
Branko Dukić
Europski dan sjećanja
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008. o proglašenju 23. kolovoza Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma, a potvrđen je Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. godine. Slijedom toga, 2011. Hrvatski sabor proglasio je 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i u Republici Hrvatskoj.
Totalitarni i autoritarni režimi su u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do brojnih tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te progona i likvidacije političkih neistomišljenika. Zbog težine i opsega takvih nepravdi i zločina, posljedice vladavine nedemokratskih režima osjećaju se, nažalost, u hrvatskom društvu još i danas.
Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima
Stoga je Vlada 2. ožujka 2017. osnovala Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima koje će na sustavan i institucionalan način olakšati društveni dijalog te predložiti sveobuhvatne mjere suočavanja s prošlošću i preporuku pravnog reguliranja uporabe i isticanja obilježja, znamenja i simbola nedemokratskih režima.