Pametna rješenja za pametan Zadar
Pametna rješenja za pametan Zadar

Pročelnik UO za prostorno uređenje i graditeljstvo, Grada Zadra, Darko Kasap i njegov zamjenik Matko Segarić sudjelovali su na Liderovoj konferenciji Smart Cities 2015: Pametni gradovi – od ideje do realizacije, održanoj u petak, 15. svibnja u Zagrebu.

Što uopće znači „pametan grad“ i zašto se taj koncept pojavio ? Što grad čini pametnim? Kako ga razviti? Mogu li samo bogati gradovi postati pametni? Kakva je situacija u Hrvatskoj? – neka su od pitanja na koja se na konferenciji pokušalo dati odgore.

Grad Zadar pozvan je na sudjelovanje na ovoj konferenciji jer je, prema istraživanju Lidera, uz Dubrovnik, Rijeku, Koprivnicu i Šibenik, najdalje odmaknuo u implementaciji koncepcije pametnog grada budući da provodi čitav niz projekata koji su prihvatljivi EU i kojima je cilj povećanje kvalitete življenja svojih građana. 

Pročelnik Kasap sudjelovao je na okruglom stolu pod nazivom „Koliko su pametni gradovi u Hrvatskoj?“ gdje su sudionici rasprave, predstavnici gospodarstva, prometa  i gradova govorili o tome u kojoj su fazi i koji su razvojni planovi gradova u Hrvatskoj, te kako se lokalne vlade, poduzetnici, znanstvena zajednica i stanovnici mogu pozicionirati u tim aktivnostima. Govoreći o planovima Grada Zadra, Kasap je među ostalim najavio da će do kraja godine sva komunalna poduzeća imati jednu bazu, a u Zadru se radi i na projektu koji bi trebao rekonstruirati promet u gradu. 

- Među najvažnijim projektima koji se trenutačno provode svakako je unapređenje zadarskoga prometnog sustava ‘Inteligentnim prometnim sustavom’ (ITS) i rekonstrukcijom prometnica u gradu. Cilj je integracija intermodalnog prometa i logistike, unapređenje cestovne mreže grada, povezivanje njegovih zapadnih i istočnih dijelova te njihovo povezivanja s novom lukom Gaženica i autocestom. Ne treba zanemariti ni smanjenje onečišćenja okoliša i povećanje sigurnosti i protočnosti prometa. Procijenjena ukupna vrijednost projekta jest 25 milijuna eura i na indikativnoj je listi za sufinanciranje iz strukturnih fondova EU, istaknuo je Kasap.

Detalje projekta u prezentaciji je predstavio zamjenik Segarić . Također, Segarić je govorio i o ostalim projektima s područja energetske učinkovitosti i zaštite okoliša koje provodi Grad, a to su projekt  informacijskog sustava za gospodarenje energijom ISGE, projekt PRO-E-BIKE, FIESTA, ENPCOM i CB-Green.

Tijekom konferencije predstavljeni su i rezultati istraživanja o tome koliko su pametni gradovi poznati i prepoznati u Hrvatskoj te koji ključni izazovi stoje pred gradovima pri uvođenju pametnih rješenja u pružanju gradskih usluga.  Kako su pokazali rezultati, od 120 gradova različite veličine, 50 posto ispitanih smatra da je pametan grad onaj koji koristi ICT tehnologiju u raznim oblicima kako bi povećao gospodarsku konkurentnost, ubrzao poslovne procese i povećao kvalitetu života građana. Kao prepreke razvoju pametnih gradova najčešće se ističe nedostatak ljudskih i financijskih resursa. Puno se nade, stoga, polaže u sredstva iz europskih fondova, a 20 posto ispitanika je reklo da je već sudjelovalo u pripremama prijavi za Horizon 2020.

Planirana „pametna“ ulaganja gradova u sljedećih 3-5 godina odnose se uglavnom na projekte javne rasvjete, energetske učinkovitosti, vodnog gospodarstva, obrazovanja itd. Istraživanje je pokazalo i da je zasad neiskorišten potencijal javno-privatnih partnerstava. Među prioritetima se isticalo pametno upravljanje i pametne usluge poput e-grada, e-zdravstva, turizma, pametna mobilnost (parking, kontrola prometa itd.), a s ciljem poboljšanja kvalitete života, čišćeg okoliša, uštede energije, umrežavanja infrastrukture te postizanja održivog okruženja za život.

Vezane fotografije

Pametna rješenja za pametan Zadar Pametna rješenja za pametan Zadar