S radom je započela Služba prometnog redarstva Grada Zadra. Broj telefona putem kojeg građani mogu kontaktirati prometne redare i prijaviti uočene nepravilnosti u prometu je 627 – 701 i br. mob. 099 607 3480 svakim radnim danom uključujući i subotu od 7 do 14 sati i od 14 do 21 sat. Služba prometnog redarstva dežurna je i nedjeljom.
01. lipnja 2015.
Radno vrijeme gradske uprave je klizno u vremenu od 7 do 16 sati. Svi gradski upravni odjeli i službe radit će u navedenom razdoblju svakodnevno uz dnevni odmor od 11:30 do 12:00 sati.
22. listopada 2009.
Od 1. listopada 2009. Grad Zadar posluje pod novim matičnim brojem: 2546558; OIB: 09933651854
Pročelnik UO za prostorno uređenje i graditeljstvo, Grada Zadra, Darko Kasap i njegov zamjenik Matko Segarić sudjelovali su na Liderovoj konferenciji Smart Cities 2015: Pametni gradovi – od ideje do realizacije, održanoj u petak, 15. svibnja u Zagrebu.
Što uopće znači „pametan grad“ i zašto se taj koncept pojavio ? Što grad čini pametnim? Kako ga razviti? Mogu li samo bogati gradovi postati pametni? Kakva je situacija u Hrvatskoj? – neka su od pitanja na koja se na konferenciji pokušalo dati odgore.
Grad Zadar pozvan je na sudjelovanje na ovoj konferenciji jer je, prema istraživanju Lidera, uz Dubrovnik, Rijeku, Koprivnicu i Šibenik, najdalje odmaknuo u implementaciji koncepcije pametnog grada budući da provodi čitav niz projekata koji su prihvatljivi EU i kojima je cilj povećanje kvalitete življenja svojih građana.
Pročelnik Kasap sudjelovao je na okruglom stolu pod nazivom „Koliko su pametni gradovi u Hrvatskoj?“ gdje su sudionici rasprave, predstavnici gospodarstva, prometa i gradova govorili o tome u kojoj su fazi i koji su razvojni planovi gradova u Hrvatskoj, te kako se lokalne vlade, poduzetnici, znanstvena zajednica i stanovnici mogu pozicionirati u tim aktivnostima. Govoreći o planovima Grada Zadra, Kasap je među ostalim najavio da će do kraja godine sva komunalna poduzeća imati jednu bazu, a u Zadru se radi i na projektu koji bi trebao rekonstruirati promet u gradu.
- Među najvažnijim projektima koji se trenutačno provode svakako je unapređenje zadarskoga prometnog sustava ‘Inteligentnim prometnim sustavom’ (ITS) i rekonstrukcijom prometnica u gradu. Cilj je integracija intermodalnog prometa i logistike, unapređenje cestovne mreže grada, povezivanje njegovih zapadnih i istočnih dijelova tenjihovo povezivanja s novom lukom Gaženica i autocestom. Ne treba zanemariti ni smanjenje onečišćenja okoliša i povećanje sigurnosti i protočnosti prometa. Procijenjena ukupna vrijednost projekta jest 25 milijuna eura i na indikativnoj je listi za sufinanciranje iz strukturnih fondova EU, istaknuo je Kasap.
Detalje projekta u prezentaciji je predstavio zamjenik Segarić . Također, Segarić je govorio i o ostalim projektima s područja energetske učinkovitosti i zaštite okoliša koje provodi Grad, a to su projekt informacijskog sustava za gospodarenje energijom ISGE, projekt PRO-E-BIKE, FIESTA, ENPCOM i CB-Green.
Tijekom konferencije predstavljeni su i rezultati istraživanja o tome koliko su pametni gradovi poznati i prepoznati u Hrvatskoj te koji ključni izazovi stoje pred gradovima pri uvođenju pametnih rješenja u pružanju gradskih usluga. Kako su pokazali rezultati, od 120 gradova različite veličine, 50 posto ispitanih smatra da je pametan grad onaj koji koristi ICT tehnologiju u raznim oblicima kako bi povećao gospodarsku konkurentnost, ubrzao poslovne procese i povećaokvalitetuživota građana. Kao prepreke razvoju pametnih gradova najčešće se ističe nedostatak ljudskih i financijskih resursa. Puno se nade, stoga, polaže u sredstva iz europskih fondova, a 20 posto ispitanika je reklo da je već sudjelovalo u pripremama prijavi za Horizon 2020.
Planirana „pametna“ ulaganja gradova u sljedećih 3-5 godina odnose se uglavnom na projekte javne rasvjete,energetskeučinkovitosti, vodnog gospodarstva, obrazovanja itd. Istraživanje je pokazalo i da je zasad neiskorišten potencijal javno-privatnih partnerstava. Među prioritetima se isticalo pametno upravljanje i pametne usluge poput e-grada, e-zdravstva, turizma, pametnamobilnost (parking, kontrola prometa itd.), a s ciljem poboljšanja kvalitete života, čišćeg okoliša, uštede energije, umrežavanja infrastrukture te postizanja održivog okruženja za život.