S radom je započela Služba prometnog redarstva Grada Zadra. Broj telefona putem kojeg građani mogu kontaktirati prometne redare i prijaviti uočene nepravilnosti u prometu je 627 – 701 i br. mob. 099 607 3480 svakim radnim danom uključujući i subotu od 7 do 14 sati i od 14 do 21 sat. Služba prometnog redarstva dežurna je i nedjeljom.
01. lipnja 2015.
Radno vrijeme gradske uprave je klizno u vremenu od 7 do 16 sati. Svi gradski upravni odjeli i službe radit će u navedenom razdoblju svakodnevno uz dnevni odmor od 11:30 do 12:00 sati.
22. listopada 2009.
Od 1. listopada 2009. Grad Zadar posluje pod novim matičnim brojem: 2546558; OIB: 09933651854
Pozdravnim govorima gradonačelnika Božidara Kalmete, župana Stipe Zrilića i zamjenika župana Božidara Longina otovoren je simpozij Uloga komunikacije u gospodarenju otpadom. Istaknuta je važnost promišljanja o ekološki prihvatljivom zbrinjavanju otpada, koje znači odgovorno društveno ponašanje svakog pojedinca. No, važno je i konkretno djelovanje. Grad Zadar i Zadarska županija krenuli su u realizaciju projekta Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje.
Ostvarenje tog projekta važno je za sve građane jer se njime zatvaraju i saniraju sva postojeća službena odlagališta otpada na području Zadarske županije, a ujedno se rješavaju i sva divlja odlagališta otpada koji su stalna prijetnja ne samo za ekološku održivost područja na kojima se nalaze već i za zdravlje ljudi. Tim projektom istodobno, kao građani Europske unije, ispunjavamo i europske norme koje se tiču ekološki prihvatljive brige o otpadu.Radi se o prvom takvom simpoziju koji se organizira na ovu temu u Hrvatskoj pa i šire. Na skupu sudjeluju eminentni domaći i strani znanstvenici, stručnjaci i predstavnici svih skupina važnih za uvođenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Zato je ovaj simpozij vrijedan doprinos da se o ovoj temi počne razgovarati na stručan i znanstven način, jedini način da se spoji praksa i teorija. Od 35 prijavljenih radova na simpoziju, čak 45 % su međunarodni, iz Nizozemske, Grčke, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Austrije, Malte, Mađarske, Srbije i Belgije. Ti će znanstvenici svojim radovima i predavanjima pridonijeti boljem razumijevanju uloge komunikacije u gospodarenju otpadom. Ovakav simpozij planira se organizirati svake druge godine, s nadom da će nam se za dvije godine javiti još veći broj sudionika i još veći broj autora prijaviti svoje radove, posebno autori iz nevladinog sektora, jer je izuzetno važno uložiti još više energije i znanja u edukaciju i dijalog, u podizanje razine informiranosti javnosti te u isticanje primjera dobre prakse.